FINO.BA Blog

Formalno Informalno Neformalno Obrazovanje Blog sekcija

Važnost opažanja u radu sa Pasošem kompetencija

Sistem Pasoša kompetencija uz sve prilagodbe i promjene koje je prošao prilikom traženja prave forme za primjenu ovog instrumenta u Bosni i Hercegovini i dalje počiva na dva stuba. Prvi stub je sama mapa Pasoša kompetencija, a drugi je savjetodavni proces koji prati popunjavanje mape. S obzirom da savjetovanje koje se veže uz Pasoš kompetencija ima sve karateristike savjetodavnog procesa kakvog poznajemo iz drugih oblasti savjetodavnog rada, ovdje će biti riječi o opštim kriterijima na koje se mora obratiti pažnja prilikom savjetovanja, a tiču se opažanja (po teoriji i praksi Schulz von Thun-a). No, sve navedeno u slijedećim redovima da se i preporučuje se primijeniti i tokom savjetovanja klijenata sa Pasošem kompetencija.

Savjetovanje je komunikacijski i interakcijski proces između savjetnika i savjetovane osobe. Cilj savjetodavnog procesa sa Pasošem kompetencija je identificiranje, preciziranje i vrednovanje informalno stečenih kompetencija te pokretanje osobe da sebe i svoj život posmatra kao cjelinu, da osvijesti svoje djelovanje u svakoj sferi i identifikuje za tu oblast stečene vještine, znanja i kompetencije, koje ne moraju nužno poticati iz oblasti formalnog ili neformalnog učenja. S obzirom na specifikum okruženja u kojem će se primjenjivati Pasoš kompetencija u početnoj fazi (rad sa marginaliziranim grupama stanovništva koje imaju niz egzistencijalnih i socio-ekonomskih problema) te na činjenicu da se većina osoba koncentriše na svoja stručna, diplomom ili certifikatom dokazana znanja i vještine, uloga savjetnika koji radi sa Pasošem kompetencija time postaje još kompleksnija. Pomoć u savladavanju ove kompleksnosti nudi teorija i praksa F. Schulz von Tuhn-a[1]. Polazeći od humanističkih, sistemskih i individualno-prisholoških teorija Schulz von Tuhn je sedamdesetih godina prošlog vijeka razvio tzv. „komunikacijskih kvardrat“. Suština komunikacijskog kvadrata je pretpostavka da se svaka poruka može interpretirati (od strane primatelja), ali i biti poslana (od strane pošiljaoca) na četiri različita nivoa. Stoga kad govorimo o ovom modelu i u literaturi i u praksi naći ćemo ga između ostalog i pod imenom „četiri strane jedne poruke“. Dijagram 1 (vidi dolje) prikazuje nivoe na kojim se neka poruka može saopštiti, ali istovremeno i nivoe na kojim se poruka može primiti, odnosno shvatiti. Dakle, svaki put kada pošaljemo poruku, možemo to učiniti na četiri različita nivoa:

  • Predmetni sadržaj poruke (dajemo informaciju u stvarima i događajima u svijetu oko nas)
  • Samoočitovanje (dajemo informaciju o samom sebi, o našem trenutnom stanju, osjećanjima i sl.)
  • Opis odnosa (dajemo informaciju o tome kakav je naš odnos prema primatelju poruke, šta mislimo o njemu i kako definišemo naš uzajamni odnos)
  • Apel (pokušavamo da utičemo na primatelja poruke da misli, osjeća ili djeluje na određeni način)

Dijagram 1: Komunikacijski kvadrat[2]

 

Istovremeno, na sva ova četiri nivoa možemo i primiti poruku. Ovo je detaljnije prikazamo u dijagramu 2 (vidi dolje). U konkretnoj situaciji svaku izjavu, pitanje ili poticaj koji izgovorimo kao savjetnik naš klijent (savjetovana osoba) može interpretirati na četiri načina. Stoga je izuzetno važno uskladiti verbalni i neverbalni govor, odnosno kao savjetnik slati jasne poruke koje će biti usklađene i sa našim govorom tijela i tonom koji koristimo pri izgovaranju poruke, kako bismo na najmanju moguću mjeru sveli moguće nesporazume i ostvarili odnos povjerenja s klijentom.

Dijagram 2: Četiri uha primatelja poruke[1]

 

Kao savjetnik, dakle, moramo obraćati pažnju na način formulacije, ton, mimiku, gestikulaciju, položaj i govor našeg tijela, ali istovremeno obraćati pažnju na iste ove poruke koje nam dolaze neverbalno od strane klijenta kako bismo mogli proniknuti u stvarno značenje poruke koju klijent šalje.

Prilikom komunikacije savjetnik pored svega navedenog ima zadatak i da paralelno sa praćenjem dva gore opisana procesa, na meta nivou prati i kontroliše procese koji se odvijaju unutar njega samog, te cjelokupnu savjetodavnu situaciju. Procesi razmišljanja, vrednovanja, zauzimanja stava prema nekome ili nečemu sastavni su dio naše svakodnevice i neprekidno se odvijaju. Kako ne bismo u ulozi savjetnika došli u situaciju da savjetovanoj osobi namećemo svoje sisteme vrijednosti, svoje načine razmišljanja ili nudimo svoja rješenja, jer se ovo u potpunosti kosi sa humanističkim pristupom savjetovanju, moramo biti u stanju pratiti i naše lične procese, držati ih pod kontrolom i ne nametati ih kao jedine ispravne. Na ovaj način zapravo savjetovanu osobu stavljamo u centar dešavanja i nudimo joj mogućnost da unutar svog sistema dođe do novih perspektiva, zaključaka i rješenja problema. Kao pomoć za ovaj dio savjetodavnog rada nudi se model “unutrašnjeg tima” kojeg je također razvio Schulz von Thun i javnosti predstavio krajem 90-tih godina prošlog vijeka. Model unutrašnjeg tima pretpostavlja da u svakoj osobi zapravo “živi” više različitih “duša” koje se javljaju sa svojim zaključcima i reakcijama tokom svake komunikacije i interakcije sa drugim ljudima, mnogo prije nego mi sami progovorimo u toj komunikaciji. Kako bi u procesu savjetovanja savjetnik odabrao pravu “dušu” koju će pokazati prema vani, odnosno kako bi reagovao na pravi način mora biti svjestan (emocionalnih) procesa koji se odvijaju unutar njega samog.

Dodatno tome, savjetnik je u savjetodavnom procesu odgovoran za kontrolu cjelokupne savjetodavne situacije. Počev od kontrole zadatog vremenskog okvira u kojem bi trebalo da se održi savjetovanje, preko strukture samog razgovora, pa do ostvarivanja koraka sa klijentom u pravcu zajednički definisanog cilja.

Dakle, opažanje savjetnika mora se odvijati istovremeno na više nivoa:

  • opažanje onoga što on sam govori (kakvu poruku šaljem, na kojem nivou, da li su mi usklađeni verbalni i neverbalni govor)
  • opažanje onoga što klijent govori (kakvu mi to poruku klijent šalje, na šta tačno se odnosi određena izjava, čitanje i povezivanje neverbalnog govora klijenta sa izgovorenim rečenicama)
  • opažanje sopstvenih reakcija savjetnika na poruke koje prima od strane klijenta (moderiranje unutrašnjeg tima i odabir prave „duše“ koja će nastaviti razgovor sa klijentom)
  • opažanje cjelokupne sitiuacije (gdje se trenutno nalazimo, vrijeme preostalo do kraja savjetovanja, mogući budući koraci ka zajedničkom cilju, planiranje smislenog i jasnog zaključka sastanka)

Ovakva vrsta simultanog (gotovo istovremenog!) praćenja više stvarnosti može se i mora uvježbavati. Savjetodavni proces umnogome zavisi od tipa ličnosti, kako savjetnika, tako i savjetovane osobe i svaki će savjetodavni proces biti drugačiji, jer je bit i poenta prilagoditi se klijentu. Instrumenti poput Pasoša kompetencija te poznavanje i primjena modela koje je razvio F. Schulz von Thun mogu biti velika pomoć na putu usavršavanja naših savjetodavnih vještina, no praksa i stalno uvježbavanje ovog procesa i dalje ostaju jedini put do „savršenog“ savjetovanja.

 

[1] Izvor: Web-stranica Vier-Ohren-Modell (URL: http://www.vier-ohren-modell.de/probleme-im-4-ohren-modell-nach-schulz-von-thun/; letzter Zugriff: 05.10.2013)

[1] Friedmann Schulz von Thun je njemački psiholog i komunikolog, rođen 1944. godine, osnivač hamburškog Instituta za komunikaciju.

[2] Izvor: Web-stranica Schulz von Thun-Institut für Kommunikation (URL: http://www.schulz-von-thun.de/index.php?article_id=71; letzter Zugriff: 05.10.2013)

Ocijeni ovaj blog zapis:
Nedirektivni pristup savjetovanju (po Carl Rogersu...
Blokada, navika, panika (ili kako izbjeći "slušanj...

Povezani postovi

Komentari 1

 
Željko Kusturić u četvrtak, 08 Decembar 2016 08:46

Almir i ja smo naglasili da smo imali sreće sa savjetnikom! Korisno štivo za primjenu u praksi. Pozz

Almir i ja smo naglasili da smo imali sreće sa savjetnikom! Korisno štivo za primjenu u praksi. Pozz
Already Registered? Login Here
Guest
četvrtak, 14 Decembar 2017

Copyright 2012 Projekat "PODRŠKA OBRAZOVANJU ODRASLIH"

Sva prava zadržana.

Web hosting & custom CMS by Total Solutions

Svi materijali objavljeni na ovom portalu su vlasništvo projekta "PODRŠKA OBRAZOVANJU ODRASLIH" i kao takvi ne mogu se prenositi, objavljivati, kopirati jednim dijelom ili u cijelosti.

Za dobijanje saglasnosti za korištenje objavljenih materijala, članaka, audio/video sadržaja i ostalih materijala pošaljite zahtjev na mirza.jusufovic@giz.de