FINO.BA Blog

Formalno Informalno Neformalno Obrazovanje Blog sekcija

Andragogija kao naučna disciplina

Andragogija kao naučna disciplina

Dugo sam razmišljala o tome kakav bi to trebalo da bude prvi tekst na blogu. O čemu zapravo pisati? No, kako težimo da populariziramo obrazovanje odraslih i istaknemo njegov značaj, odlučila sam se prvi post posvetiti andragogiji. Otkud obrazovanje odraslih u našim životima? Zašto se se tolika pažnja posvećuje cjeloživotnom učenju? Kako se i zašto razvila naučna disciplina nazvana andragogija?  

 

Sve brži industrijski razvoj te ekonomski napredak uslovljen pojavom novih tehnologija i globalizacijom cjelokupnog svjetskog tržišta napravio je u drugoj polovici 20. vijeka veliki jaz između potreba tržišta s jedne, i znanja, vještina, kompetencija i spsosobnosti koje posjeduju ljudski resusrsi na tržištu s druge strane. Znanje stečeno u školi, na fakultetu, dakle u formalnom obrazovnom sistemu, sve brže je zastarijevalo i postajalo neupotrebljivo na tržištu. Tržište je nametalo promjene, zahtijevalo nova znanja i vještine, a formalni obrazovni sistem nije uspijevao da odgovori na te zahtjeve. Kadrovi na tržištu rada, koji su imali čak i izuzetno obimno i kvalitetno formalno obrazovanje, postajali su sve brže neupotrebljivi, znanje je postajalo nepotpuno, pa je prepoznata potreba za stalnim usavršavanjem, doškolovavanjem, prekvalifikacijom, usvajanjem novih i drugačijih vještina i znanja. Ovo se ticalo ne samo stručnih znanja i usavršavanja u primarnoj oblasti izučavanja, već je tržište nametalo te i dalje sve više nameće potrebu za sticanjem takozvanih prenosivih vještina i kompetencija, vještina, dakle, koje se ne vežu za određeno zanimanje, nego se mogu koristiti u gotovo svim oblastima života.

Jaz između kvaliteta i osposobljenosti ljudskih resursa koji su se nalazili na tržištu i onog kvaliteta koji je tržištu bio potreban otvorio je mogućnosti za razvoj novog biznisa – naime neformalnog obrazovanja. Tržište su prepravili razni kursevi, obuke, večernje škole i slično, koje su u kratkom vremenskom periodu (do 6. mjeseci) nudili mogućnost usvajanja novih vještina i znanja. Razloge za ovo treba s jedne strane, kako je već navedeno, tražiti u pritisku tržišta rada i klasičnoj zakonitosti ponude onoga za čim postoji potražnja, ali ne smije se zaboraviti ni stalna ljudska potreba za istraživanjem, nadograđivanjem i razvojem, posebno jasno istaknuta u Maslovljevoj (Maslow) piramidi potreba.

Piramidalno predstavljanje ljudskih potreba, kako tvrdi Maslov, nije slučajno. Maslov zastupa stanovište da je ovakvo, u priramidi predstavljeno, rangiranje ljudskih potreba neophodno, s obzirom na to da čovjek teži ka sljedećem nivou čim zadovolji ispunjenje svojih potreba na prethodnom nivou (vidi sliku).

b2ap3_thumbnail_maslow-1-894x1024.jpg

Hijerarhija ljudskih potreba po Maslovu[1]

 

Razdoblje druge polovice 20. vijeka socio-ekonomski uopšte ne dovodi u pitanje zadovoljenje prva dva nivoa iz piramide potreba, pa je naglašena potreba za osjećajem pripadanja, samopoštovanjem i samoostvarenjem. Ostvarenje sva tri navedena nivoa ljudi pronalaze u obrazovanju, pa tako potrebu osjećanja pripadanja u društvu u kojem je otuđenje sveprisutno, ljudi zadovoljavaju okupljanjem različitih interesnih skupina (osnivanjem klubova knjige, kružoka, udruženja). Potrebu za samopoštovanjem (da nas drugi i sami sebe poštujemo kako bismo se osjećali vrijedno i zadovoljno) ponovo zadovoljavaju ulaganjem u sebe, svoja znanja i vještine, a potreba za samoostvarenjem i samoispunjenjem, sama je po sebi povezana sa intelektualnim rastom i razvojem. Kontinuirano učenje i neformalno obrazovanje svih starosnih skupina postaje, dakle, potreba iz dva razloga:

  • zadržavanje koraka sa brzim tehnološkim razvojem i osiguranje vlastite egzistencije kroz stalno stručno usavršavanje i usvajanje novih vještina i
  • zadovoljenje vlastitih potreba u smislu pripadanja, poštovanja i samoostvaranje.

Na ovu potrebu tržište odgovara sve većom obrazovnom ponudom koja izlazi iz okvira formalnog sistema, što je dovelo do kritičkih promišljanja i u oblasti odgojno-obrazovnih nauka, pa je pored termina pedagogija, koji vodi porijeklo od grčke riječi "paidagogos"[2], i ima u sebi snažnu poveznicu sa odgojem i obrazovanjem djece, u Evropi 50-tih godina prošlog vijeka uveden i termin andragogija[3], čime se htjela naglasiti razlika između načina učenja i podučavanja odraslih osoba i djece.

Tvorcem moderne andragogije smatra se američki istraživač Malkom Novels (Malcom Knowles), dok su na tlu Evrope njemački naučnici svojim istraživanjima i razvojem konstruktivističke teorije učenja, čije začetke možemo smjestiti u sedamdesete godine 20. vijeka, odnijeli primat u ovoj oblasti. Naglašavanje pridjeva „moderna“ u predhodnoj rečenici koji se veže uz termin andragogije, nije slučajno. Naime, ideje cjeloživotnog učenja, kontinuiranog obrazovanja, obrazovanja odraslih, kao i načini prenošenja znanja, vještina, kompetencija u odrasloj dobi, odnosno metodika i didaktika u oblasti obrazovanja odraslih, sigurno nisu nastale tek polovinom prošlog vijeka. Ove ideje su pojavom znanstvenika i istraživača poput Novelsa, Kerstin Rajh (Reich), Rolf Arnolda, Horst Siberta (Siebert) sigurno dobile svoj znanstveni i teorijski okvir, međutim same začetke pa čak i na primjenjeno obrazovanje odraslih te na cjeloživotno učenje nailazimo mnogo ranije, no o tome neki drugi put. 

 

________________________

[1] Izvor: Maslowljeva hijerarhija potreba URL: http://www.istrazime.com/psihologija-licnosti/samoaktualizacija-ideal-psiholoskog-razvoja/ Korišteno: 10. juna 2015.

[2] U Staroj Grčkoj osoba koja je pratila dijete od kuće do škole i pomagala mu pri učenju; "paidos" - dijete + "ago" - pratiti, voditi

[3] Riječ „andragogija“ složenica je grčkih riječi „aner“ – odrasla osoba ili muškarac i „agogos“ – umjetnost pomaganja u učenju

 

Ocijeni ovaj blog zapis:
Pasoš...bez viza

Komentari

 
No comments yet
Already Registered? Login Here
Guest
četvrtak, 14 Decembar 2017

Copyright 2012 Projekat "PODRŠKA OBRAZOVANJU ODRASLIH"

Sva prava zadržana.

Web hosting & custom CMS by Total Solutions

Svi materijali objavljeni na ovom portalu su vlasništvo projekta "PODRŠKA OBRAZOVANJU ODRASLIH" i kao takvi ne mogu se prenositi, objavljivati, kopirati jednim dijelom ili u cijelosti.

Za dobijanje saglasnosti za korištenje objavljenih materijala, članaka, audio/video sadržaja i ostalih materijala pošaljite zahtjev na mirza.jusufovic@giz.de