FINO.BA Blog

Formalno Informalno Neformalno Obrazovanje Blog sekcija
Amra Muratović je mama dvije prekrasne djevojčice i ponosna vlasnica čistokrvnog bosanskog avlijanera.
U Sarajevu je diplomirala na odsjeku za germanistiku, a u Kaiserslauternu magistrirala andragogiju. Posljednjih 10-tak godina intenzivno se bavi se obrazovanjem odraslih, kontinuirano uči i neprestano mašta.
Featured

Nedirektivni pristup savjetovanju (po Carl Rogersu)

U osnovi savjetodavnog procesa potpomognutog instrumentom Pasoš kompetencija stoji nekoliko pristupa koje bismo kao savjetnici trebali najprije razumjeti, prihvatiti i stalno ih biti svjesni tokom procesa savjetovanja. Radi se o konstruktivističkom pristupu učenju te o humanističkom pristupu čovjeku. Šta ovo tačno znači i kako se reflektuje na sam proces savjetovanja pogledaćemo u nerednim redovima. Ovo je pokušaj da se u najkraćem spomenu teorijski radovi i razvijene metode vodećih stručnjaka iz ove oblasti te da se u vidu preporuke povežu sa praksom prilikom primjene instrumenta Pasoš kompetencija.

Biti svjestan činjenice, odnosno jednog od osnovnih konstruktivističkih postulata da „moja stvarnost nije ista kao tvoja stvarnost“ i da ne gledamo svi kroz iste naočari svijet oko sebe, ne samo da olakšava profesionalno djelovanje savjetnika, nego omogućava lakšu, zdraviju i jasniju komunikaciju i u svakodnevnom životu. No, vratimo se samom procesu savjetovanja – poštivanje osobe koju savjetujemo znači potpuno prihvatanje činjenice da se pred nama nalazi osoba koja je slobodno biće „sa pravom na dostojanstvo bez obzira na njegovu uspješnost, obrazovanje ili materijalno stanje“ (Janković, 1997.). Nedirektivni pristup savjetovanju, razvijen od strane Karla Rodžersa (Carl Rogers), pruža mogućnost da se u proces savjetovanja integrišu gore navedeni postulati.

Rodžers smatra da se ovakvim pristupom postiže nekoliko stvari:

  • savjetovanoj osobi (klijentu) se pomaže u njihovom sopstvenom rastu, razvoju i prilagođavanju životnim uslovima,
  • savjetovana osoba se stavlja u središte zajedno sa njenim poteškoćama, problemima, ali i sa njenim potencijalima koji kasnije treba da postanu presudni faktori za savladavanje problema (klijentom vođeno savjetovanje),
  • osoba se osposobljava za samostalno i uspješno djelovanje, rješavanje i savladavanje aktuelnih ali i budućih problema. (v. Rogers, 1995.).

S obzirom na to da proces savjetovanja sa Pasošem kompetencija teži da postigne upravo ovdje navedeno, izuzetno širok prostor se otvara za primjenu Rodžersovog nedirektivnog pristupa savjetovanju prilikom korištenja Pasoša kompetencija.

Pogledajmo najprije razliku između direktivnog i nedirektivnog pristupa savjetovanju, predstavljenu u donjoj tabeli:

 

ULOGA SAVJETNIKA

UDIO U RAZGOVORU

REZULTAT

DIREKTIVNI PRISTUP

Određuje cilj i metode za njegovo postizanje

 

 

80%

Trajna ovisnost o savjetniku

Rješava problem

Vraćanje po savjet svaki put kada se pojavi novi problem

Zna kad je problem riješen

Nesposobnost samostalnog nastavka života

NEDIREKTIVNI

PRISTUP

Strpljivo i aktivno sluša

 

 

 

 

 

 

30%

Savjetovana osoba sama identifikuje i definiše problem

Postavlja pitanja da bi pomogao u izražavanju i jasnijem formulisanju problema

Samostalno postavlja ciljeve

Pomaže pri izboru mogućih rješenja, ne nameće

Odlučuje o promjenama koje želi napraviti

Konstatuje pozitivne pomake, pojačava motivaciju

Preduzima akcije

Potiče kreativnost, aktivnost i samostalnost savjetovane osobe

Osoba samostalno ostvaruje ciljeve koje je sama postavila


Za savjetovanje sa Pasošem kompetencija od presudne je važnosti da savjetnik prihvati načela humanističkog pristupa čovjeku te da ne stavlja sebe i svoje subjektivno viđenje stvarnosti iznad savjetovane osobe i njenog viđenja svijeta. Ciljevi savjetovanja sa Pasošem kompetencija su: zajedničko formulisanje cilja savjetovanja iz prespektive savjetovane osobe, omogućavanje savjetovanoj osobi da samostalno sagleda svoja znanja, vještine i kompetencije, omogućavanje savjetovanoj osobi da iz drugačije perspektive sagleda svoja postignuća, definisanje plana za dalji razvoj kompetencija. Kada se u toku samog savjetovanja ostvare ovi ciljevi to savjetovanoj osobi daje novi polet, odnosno jača njeno samopouzdanje, jer uspijeva u samoj sebi prepoznati sve potrebne resurse za prevazilaženje problema, ali i identifikovati svoje slabe tačke na kojima valja dalje poraditi. Sa druge strane, sama činjenica da u okviru direktivnog pristupa savjetovanju savjetnik zauzima glavnu ulogu te gotovo „propisuje“ koji su to naredni koraci, dijeleći tako recepte za rješavanje određenog problema, stavlja savjetovanu osobu u podređen i ovisan položaj. Direktivnim pristupom savjetovanju ne stvara se samostalna, nego submisivna osoba. Kod nedirektivnog pristupa savjetovanju, klijent je u centru samog procesa. Savjetnik je i dalje taj koji je odgovoran za strukturu i tok cjelokupnog procesa savjetovanja, ipak sve drugo je usmjereno na klijenta. Biografija klijenta je u prvom planu, klijenta se osnažuje i omogućuje mu se da samostalno verbalizuje svoj problem, oslobodi se negativnih emocija, sagleda i identifikuje svoja postignuća, identifikuje buduće ciljeve i odredi svoje akcije za postzianje tih ciljeva. Klijent koji u toku samog savjetodavnog pocesa osjeti i uvidi da je u stanju samostalno, uz uz neznatnu pomoć (svega 30% udjela u razgovoru), preći sve navedene korake, ima za budućnost i buduće probleme jedno od najjačih oružja – svjesnost o sopstvenim resursima.

Kako ovo izgleda u praksi i na koji način zapravo pravimo konkretnu razliku između direktivnog i nedirektivnog pristupa savjetovanju, vidjećemo u slijedećoj tabeli:

 

DIREKTIVNO SAVJETOVANJE

 

NEDIREKTIVNO SAVJETOVANJE

savjetnik kaže, ukazuje, upućuje

savjetovatelj pita

savjetnik drži glavnu riječ 

savjetovatelj sluša i pokazuje razumijevanje

savjetnik kritikuje

savjetovatelj cijeni

savjetnik određuje 

savjetovatelj strukturira 

orijentisanost ka problemu

orijentisanost ka riješenju

gotovo samostalan rad savjetnika na rješavanju problema

zajednički rad na rješavanju problema

analiza slabosti

naglašavanje kvaliteta i sposobnosti

fokusiranje na nedostatke

korištenje ličnih resursa

          

Aktivno slušanje, empatija, poštovanje drugog i drugačijeg, tolerancija, autentičnost/iskrenost, zainteresiranost i jasnoća poruka osnovni su preduslovi za uspješno savjetovanje.

Aktivno slušanje i jasnoća poruka pretpostavljaju usklađenost sopstvenog verbalnog i neverbalnog govora. Kako je naš neverbalni govor zapravo jako teško kontrolirati, jer se on dešava podsvjesno, najbolji način za usklađivanje vrebalnog izražavanja i neverbalnog govora je iskrenost, odnosno autentičnost. Pokušavamo li obmanuti klijenta, govoreći stvari koje ne mislimo, naše će tijelo odaslati suprotne poruke, što će klijenta zbuniti i dovesti do neugodne i neprijatne atmosfere, te stvaranja nepovjerenja. Empatija je sposobnost da se stavimo u ulogu onog drugog i razumijemo njegove osjećaje. Kako bismo ovo postigli od izuzetne važnosti je aktivno slušanje i poštivanje sistema osobe koja je pred nama. Svoje vrijednosti i svoje poglede na svijet u toku procesa savjetovanja treba ostaviti po strani. S obzirom da je klijent u centru procesa savjetovanja važno je razumjeti njegove osjećaje i shvatiti njegove sisteme vrijednosti, kako bismo kao savjetnici mogli upravljati procesom savjetovanja. U praksi u ovom slučaju pomaže parafraziranje. Čak iako se ne slažemo sa klijentovim stavovima, potrebno ih je prihvatiti i dati do znanja klijentu da ga slušamo, ne nametati svoje stavove.

Primjer:

Klijent: Kada sam saznala da sam pala na ispitu, srušio mi se svijet. Bila sam jako uznemirena i plakala sam. Možda ću morati obnoviti ovu godinu.

Savjetnik (nedirektivni pristup): Zabrinuti ste jer biste mogli ponavljati godinu.

Savjetnik (direktivni pristup): Ma dajte, pa svaki student je bar jednom pao na ispitu. Zar ne možete ponovo polagati?

Savjetnik koji koristi nedirektivni prsitup izgovorenom rečenicom pokazuje klijentu da razumije njegova osjećanja, pokazuje mu da ga je aktivno slušao, prihvata i cijeni zabrinutost klijenta, pokazuje zainteresiranost za problem. Dok, savjetnik koji koristi direktivni pristup potpuno negira osjećaje svog klijenta, proglašava ih neprimjerenim („ma dajte“) dajući primjer svih ostalih studenata koji su bar jednom u životu pali na ispitu, zapravo ne olakšava, nego proglašava smiješnim problem s kojim se klijent susreće. Ovo vodi nastanku nepovjerenja i neugode, a samim tim i neuspješnom savjetovanju.

Koištenjem nedirektivnog pristupa kojeg je do u tančine razradio Rodžers dajemo klijentu šansu da sam pronađe riješenja za svoje probleme, dok savjetovatelji zapravo igraju ulogu „katalizatora“ ili bolje rečeno, samo su sredstvo za napredak klijenta. U praksi se nedirektivni pristup odlikuje: jednostavnim govorom, usklađenošću riječi, glasa i tijela, opuštenim i otvorenim položajem tijela, otvorenim pogledom, prikladnim izrazima lica i prikladnim pokretima, svjesnošću i osjetljivošću na lični prostor, parafraziranjem, empatiziranjem, postavljanjem otvorenih pitanja, korištenjem cirkularnih pitanja u svrhu promjene perspektive savjetovane osobe, izbjegavanjem sugestivnih pitanja, izbjegavanjem nagomilanih pitanja, izbjegavanjem procjenjivanja ili ocjenjivanja postupaka, ponašanja ili planova savjetovane osobe.  

Samo kontunuirana savjetodavna praksa, refleksija o sopstevenim postupcima nakon svakog savjetovanja i kolegijalna supervizija mogu pomoći pri potpunom prihvatanju Rodžersovih smjernica za provođenje nedirektivnog savjetovanja.

_____________________________________________________________ 

Literetura:

J.Janković, Savjetovanje nedirektivni pristup, Alinea. Zagreb, 1997

C.R. Rogers, Kako postati ličnost, Nolit. Beograd, 1995.      

Materijali sa seminara održanih 2012-2013.     

Ocijeni ovaj blog zapis:
Nedavni komentari
Željko Kusturić
Hvala Amra. Svaki tekst koji doprinosi uspjesnijem savjetovanju je koristan za sve. Upravo se potvrdjuje ona stara izreka: "Necu p... Read More
utorak, 06 Decembar 2016 08:03
Amra Muratović
Dragi Zeljko, hvala tebi! Na pohvalama i na tome sto si tako dobar savjetnik!
utorak, 06 Decembar 2016 09:30
Nastavi čitati
4243 pregleda
2 Komentara
Featured

Pasoš kompetencija je prvi korak u oblasti priznavanja informalnog i neformalnog učenja

Pasoš kompetencija je prvi korak u oblasti priznavanja informalnog i neformalnog učenja

Petog aprila 2016. godine objavljeno je istraživanje njemačkog saveznog Instituta za stručno obrazovanje u vezi sa uspostavljanjem sistema za priznavanje informalnog i neformalnog učenja. Saopšetnje za javnost BIBB-a donosimo u nastavku 

(kurtoazni prijevod)

Saopštenje za javnost

njemačkog saveznog Instituta za stručno obrazovanje (BIBB)

 5. april 2016.

15/2016

 

Većina eksperata  pozitivno se izjašnjava o uspostavi državnog sistema za priznavanje kompetencija

Rezultati BIBB-ovog istraživanja o informalnom i neformalnom učenju provedenog među ekspertima za stručno obrazovanje

 

U Njemačkoj se velika pažnja posvećuje informalnom i neformalnom učenju. Tri četvrtine stručnjaka za stručno obrazovanje smatraju da je neophodno više pažnje poklanjati individualnim rezultatima učenja, posebno onom učenju koje se odigrava van škola, van mjesta na kojima učenici obavljaju praksu ili van visokoškolskih ustanova. 70 % ispitanih stručnjaka zalažu se za uspostavu jedinstvenog državnog sistema za priznavanje znanja stečenih van formalnog školskog sistema.

Ovo su rezultati istraživanja koje je sproveo njemački savezni Institut za stručno obrazovanje (BIBB) u saradnji sa Bertelsmann fondacijom. Ispitano je više od 300 stručnjaka u oblasti stručnog obrazovanja. Više od 80% ispitanika iz istraživačkog i obrazovnog sektora i sindikalnih udruženja se slaže sa uspostavljanjem državnog sistema za priznavanje stručnih kompetencija. Čak i ispitanici iz oblasti proizvodnje (oko 73%) i predstavnici komora (oko 62%) daju potporu ovome. Među ispitanicima su se našli i predstavnici udruženja poslodavaca te srednjih stručnih škola. Oni su nešto suzdržaniji – 48% poslodavaca i 50% predstavnika škola daje potporu ideji organizovanja državnog sistema za priznavanje informalno i neformalno stečenih kompetencija.

  

Predsjednik BIBB-a, prof. dr Friedrich Hubert Esser naglašava: „Da bi se iskoristili do sada potpuno neiskorišteni potencijali osoba koje su svoje kompetencije stekle informalnim putem, potrebne su nam poboljšane mogućnosti formalnog priznavanja ovako stečenih znanja i vještina. No, za ovakvo unapređenje kulture priznavanja informalno stečenih kompetencija, neophodan je zajednički i usklađen rad svih aktera koji su u vezi sa obrazovnim procesima.”   

Tri četvrtine ispitanika naglašavaju da se putem priznavanja informalnog i neformalnog učenja, poboljšavaju šanse za zapošljivost pojednica. Ovo se posebno odnosi na osobe sa niskim stepenom formalnog obrazovanja. „Nedostajuća formalna kvalifikacija predstavlja baš za ove osobe prepreku koju je nemoguće prijeći i spriječava ih na njihovom putu u svijet rada, iako oni posjeduju neka stručna znanja i iskustvo primjene istih, ali ne posjeduju formalnu kvalifikaciju. Jedinstven sistem priznavanja informalno stečenih znanja, vještina i kompetencija pomaže prije svega osobama koje do sada nisu bile u mogućnosti da svoja znanja i vještine potkrijepe odgovarajućim ‘papirom’ ”, pojašnjava dr Jörg Dräger, Predsjedavajući Bertelsmann fondacije.

 

Po mišljenju grupe autora ovakav sistem priznavanja poboljšao bi i šanse za kvalificirano zapošljavanje velikog broja izbjeglica u Njemačkoj, koji uglavnom dolaze bez formalne kvalifikacije. Prema mišljenjima stručnjaka od ovoga neće profitirati samo tražioci posla, nego i poslodavci i preduzeća.  Oko 60% ispitanika iz preduzeća polazi od pretpostavke da bi ovo bila smislena mjera za reduciranje nedostatka kvalitetne i stručne radne snage.

Instrument koji se sada koristi za identificiranje i prepoznavanje kompetencija ProfilPASS (Pasoš kompetencija) zasniva se u velikoj mjeri na samoevaluaciji i zbog toga je izložen kritikama stručnjaka kao nedovoljan za priznavanje kompetencija. On može i treba predstavljati prvi korak – identificiranje znanja, vještina i kompetencija. Čak ni tzv. stručni ispit za priznavanje vještina do sada nije bio dovoljan stručnjacima. Zbog toga sudionici istraživanja akcenat prilikom priznavanja  i vrednovanja kompetencija stavljaju na korištenje testnih postupaka i praktičnih proba rada, jer su reference koje neka osoba ima ili preporuke koje donosi sa sobom nedovoljne.

 

Oko 40% ispitanika zalaže se za to da jedinstveno priznavanje informalno i neformalno stečenih kompetencija treba da rezultira izdavanjem priznatog certifikata, koji bi po važnosti bio jednak svjedočanstvu iz formalnog sistema obrazovanja. Velika većina ispitanika zalaže se za priznavanje djelimičnih kvalifikacija i smatra da bi u sistemu priznavanja informalno i neformalno stečenih kompetencija velika pažnja trebala biti poklonjena ostvarivanju prava na pristupanje ispitu. Certificiranje informalnog i neformalnog učenja trebalo bi, po mišljenju stručnjaka prepustiti „partnerima sa uvjerljivim i pozitivnim imidžom“, kako bi se osiguralo prihvatanje, priznavanje i korištenje ovih certifikata na tržištu rada.

 

Postupak priznavanja informalnog i neformalnog učenja treba biti praćen savjetovanjima i financijskom podrškom za marginalizirane ciljne grupe. Eksperti smatraju da se ovi troškovi trebaju podijeliti između osobe zainteresovanih za postupak priznavanja uz subvenciju od strane javnog sektora i privrede.

Vijeće Evropske unije u preporuci iz decembra 2012. godine daje zadatak državama-članicama da do kraja 2018. godine razviju nacionalna pravila i propise za priznavanje informalnog i neformalnog učenja. Oko 70% ispitanika sumnja da će se ovo zaista ostvariti u Njemačkoj do kraja 2018. godine.

 

BIBB istraživanje provedeno je u augustu i septembru 2015. godine u okviru “Ekspertnog monitroringa stručnog obrazovanja”. Radi se o već etabliranom online-sistemu anketiranja koji je razvio BIBB sa ciljem da u sto kraćem roku izvrši ispitivanje eksperata o aktuelnim temama kako bi mišljenja stručnjaka bila dostupna za obrazovno-političku diskusiju.

Detaljni rezultati istraživanja mogu se naći na linku www.bibb.de/de/671.php

Ocijeni ovaj blog zapis:
Nedavni komentari
Almir Paočić
Odlično!
utorak, 12 April 2016 22:01
Almir Paočić
Odlično!
utorak, 12 April 2016 22:01
Nastavi čitati
16592 pregleda
2 Komentara
Featured

Andragogija kao naučna disciplina

Andragogija kao naučna disciplina

Dugo sam razmišljala o tome kakav bi to trebalo da bude prvi tekst na blogu. O čemu zapravo pisati? No, kako težimo da populariziramo obrazovanje odraslih i istaknemo njegov značaj, odlučila sam se prvi post posvetiti andragogiji. Otkud obrazovanje odraslih u našim životima? Zašto se se tolika pažnja posvećuje cjeloživotnom učenju? Kako se i zašto razvila naučna disciplina nazvana andragogija?  

 

Sve brži industrijski razvoj te ekonomski napredak uslovljen pojavom novih tehnologija i globalizacijom cjelokupnog svjetskog tržišta napravio je u drugoj polovici 20. vijeka veliki jaz između potreba tržišta s jedne, i znanja, vještina, kompetencija i spsosobnosti koje posjeduju ljudski resusrsi na tržištu s druge strane. Znanje stečeno u školi, na fakultetu, dakle u formalnom obrazovnom sistemu, sve brže je zastarijevalo i postajalo neupotrebljivo na tržištu. Tržište je nametalo promjene, zahtijevalo nova znanja i vještine, a formalni obrazovni sistem nije uspijevao da odgovori na te zahtjeve. Kadrovi na tržištu rada, koji su imali čak i izuzetno obimno i kvalitetno formalno obrazovanje, postajali su sve brže neupotrebljivi, znanje je postajalo nepotpuno, pa je prepoznata potreba za stalnim usavršavanjem, doškolovavanjem, prekvalifikacijom, usvajanjem novih i drugačijih vještina i znanja. Ovo se ticalo ne samo stručnih znanja i usavršavanja u primarnoj oblasti izučavanja, već je tržište nametalo te i dalje sve više nameće potrebu za sticanjem takozvanih prenosivih vještina i kompetencija, vještina, dakle, koje se ne vežu za određeno zanimanje, nego se mogu koristiti u gotovo svim oblastima života.

Jaz između kvaliteta i osposobljenosti ljudskih resursa koji su se nalazili na tržištu i onog kvaliteta koji je tržištu bio potreban otvorio je mogućnosti za razvoj novog biznisa – naime neformalnog obrazovanja. Tržište su prepravili razni kursevi, obuke, večernje škole i slično, koje su u kratkom vremenskom periodu (do 6. mjeseci) nudili mogućnost usvajanja novih vještina i znanja. Razloge za ovo treba s jedne strane, kako je već navedeno, tražiti u pritisku tržišta rada i klasičnoj zakonitosti ponude onoga za čim postoji potražnja, ali ne smije se zaboraviti ni stalna ljudska potreba za istraživanjem, nadograđivanjem i razvojem, posebno jasno istaknuta u Maslovljevoj (Maslow) piramidi potreba.

Piramidalno predstavljanje ljudskih potreba, kako tvrdi Maslov, nije slučajno. Maslov zastupa stanovište da je ovakvo, u priramidi predstavljeno, rangiranje ljudskih potreba neophodno, s obzirom na to da čovjek teži ka sljedećem nivou čim zadovolji ispunjenje svojih potreba na prethodnom nivou (vidi sliku).

b2ap3_thumbnail_maslow-1-894x1024.jpg

Hijerarhija ljudskih potreba po Maslovu[1]

 

Razdoblje druge polovice 20. vijeka socio-ekonomski uopšte ne dovodi u pitanje zadovoljenje prva dva nivoa iz piramide potreba, pa je naglašena potreba za osjećajem pripadanja, samopoštovanjem i samoostvarenjem. Ostvarenje sva tri navedena nivoa ljudi pronalaze u obrazovanju, pa tako potrebu osjećanja pripadanja u društvu u kojem je otuđenje sveprisutno, ljudi zadovoljavaju okupljanjem različitih interesnih skupina (osnivanjem klubova knjige, kružoka, udruženja). Potrebu za samopoštovanjem (da nas drugi i sami sebe poštujemo kako bismo se osjećali vrijedno i zadovoljno) ponovo zadovoljavaju ulaganjem u sebe, svoja znanja i vještine, a potreba za samoostvarenjem i samoispunjenjem, sama je po sebi povezana sa intelektualnim rastom i razvojem. Kontinuirano učenje i neformalno obrazovanje svih starosnih skupina postaje, dakle, potreba iz dva razloga:

  • zadržavanje koraka sa brzim tehnološkim razvojem i osiguranje vlastite egzistencije kroz stalno stručno usavršavanje i usvajanje novih vještina i
  • zadovoljenje vlastitih potreba u smislu pripadanja, poštovanja i samoostvaranje.

Na ovu potrebu tržište odgovara sve većom obrazovnom ponudom koja izlazi iz okvira formalnog sistema, što je dovelo do kritičkih promišljanja i u oblasti odgojno-obrazovnih nauka, pa je pored termina pedagogija, koji vodi porijeklo od grčke riječi "paidagogos"[2], i ima u sebi snažnu poveznicu sa odgojem i obrazovanjem djece, u Evropi 50-tih godina prošlog vijeka uveden i termin andragogija[3], čime se htjela naglasiti razlika između načina učenja i podučavanja odraslih osoba i djece.

Tvorcem moderne andragogije smatra se američki istraživač Malkom Novels (Malcom Knowles), dok su na tlu Evrope njemački naučnici svojim istraživanjima i razvojem konstruktivističke teorije učenja, čije začetke možemo smjestiti u sedamdesete godine 20. vijeka, odnijeli primat u ovoj oblasti. Naglašavanje pridjeva „moderna“ u predhodnoj rečenici koji se veže uz termin andragogije, nije slučajno. Naime, ideje cjeloživotnog učenja, kontinuiranog obrazovanja, obrazovanja odraslih, kao i načini prenošenja znanja, vještina, kompetencija u odrasloj dobi, odnosno metodika i didaktika u oblasti obrazovanja odraslih, sigurno nisu nastale tek polovinom prošlog vijeka. Ove ideje su pojavom znanstvenika i istraživača poput Novelsa, Kerstin Rajh (Reich), Rolf Arnolda, Horst Siberta (Siebert) sigurno dobile svoj znanstveni i teorijski okvir, međutim same začetke pa čak i na primjenjeno obrazovanje odraslih te na cjeloživotno učenje nailazimo mnogo ranije, no o tome neki drugi put. 

 

________________________

[1] Izvor: Maslowljeva hijerarhija potreba URL: http://www.istrazime.com/psihologija-licnosti/samoaktualizacija-ideal-psiholoskog-razvoja/ Korišteno: 10. juna 2015.

[2] U Staroj Grčkoj osoba koja je pratila dijete od kuće do škole i pomagala mu pri učenju; "paidos" - dijete + "ago" - pratiti, voditi

[3] Riječ „andragogija“ složenica je grčkih riječi „aner“ – odrasla osoba ili muškarac i „agogos“ – umjetnost pomaganja u učenju

 

Ocijeni ovaj blog zapis:
Nastavi čitati
17827 pregleda
0 Komentara

Copyright 2012 Projekat "PODRŠKA OBRAZOVANJU ODRASLIH"

Sva prava zadržana.

Web hosting & custom CMS by Total Solutions

Svi materijali objavljeni na ovom portalu su vlasništvo projekta "PODRŠKA OBRAZOVANJU ODRASLIH" i kao takvi ne mogu se prenositi, objavljivati, kopirati jednim dijelom ili u cijelosti.

Za dobijanje saglasnosti za korištenje objavljenih materijala, članaka, audio/video sadržaja i ostalih materijala pošaljite zahtjev na mirza.jusufovic@giz.de